Slovenska sanjarica "po starih arabskih in egiptovskih pismih", izdavača M. Gerbera, s oko 2.800 tumačenja. Uz svaki san stoje brojevi za austro-ugarsku lutriju.
Hrastov venec plesti, čislanje kake zasluge, 50, Hrbet svoj videti, siromašna starost; žalost, 52.
Plesti hrastov vijenac: poštovanje kakve zasluge, 50. Vidjeti svoja leđa: siromašna starost; žalost, 52.
lutrijski brojevi: 50, 52
Š apel j si na glavo dati, veliko čast doseči; — zgubiti, nekdo te bode razžalil, 76.
Staviti vijenac na glavu: postići veliku čast; izgubiti ga: netko će te uvrijediti, 76.
lutrijski brojevi: 76Napomena: "Š apel j" = šapelj (vijenac), razmaci su tiskarska greška.
Šapelj imeti, gizdavost, 33.
Imati vijenac: oholost, 33.
lutrijski brojevi: 33
Venec nositi, čast doseči, tudi čast komu skazati; — videti, zlat, bolnim smrt, bogatim dobro, ubogim slabo, 71.
Nositi vijenac: postići čast, i iskazati komu čast; vidjeti zlatan: bolesnima smrt, bogatima dobro, siromasima loše, 71.
lutrijski brojevi: 71
Venci iz palmovih ali oljkinih vej, poročenim dobri in pridni otroci, nezakonskim v kratkem zakon, 20, 89.
Vijenci od palmovih ili maslinovih grana: oženjenima dobra i marljiva djeca, neoženjenima uskoro brak, 20, 89.
lutrijski brojevi: 20, 89
Venci iz zdravilskih korenin, slabo; — iz cvetlic, vsem ljudem dobro, bolnim pa smrt, 47.
Vijenci od ljekovitog korijenja: loše; od cvijeća: svim ljudima dobro, bolesnima pak smrt, 47.
lutrijski brojevi: 47
Vence iz voska na glavi nositi, bolnim smrt, drugim pa slabo, 70.
Nositi vijence od voska na glavi: bolesnima smrt, ostalima pak loše, 70.
lutrijski brojevi: 70
Vence delati, delavnost, izpolnjene želje; — iz beršljana videti, poroka, 70.
Plesti vijence: marljivost, ispunjene želje; vidjeti od bršljana: vjenčanje, 70.
lutrijski brojevi: 70
H Vence pri pogrebu* ali na grobih videti, dedšina ali zguba svojih, 60.
Vidjeti vijence na sprovodu ili na grobovima: nasljedstvo ili gubitak svojih, 60.
lutrijski brojevi: 60Napomena: Početno »H« i zvjezdica su tiskarski ostaci.
Ve nec na dan godu komu dati, ljubeznjivost, postrežljivost; — iz bršljana delati, dolgo in trdno zdravje, 29.
Dati komu vijenac na imendan: ljubaznost, uslužnost; plesti ga od bršljana: dugo i čvrsto zdravlje, 29.
lutrijski brojevi: 29
Venec iz cvetlic imeti, nekaleno veselje; — iz mrtvaških kosti, smrt ali pa vsaj smrtna bolezen; — vzeti, čast in slava; — šrebernega ali iz katere bodi si kovine na glavi imeti, dar prejeti, 19, 71.
Imati vijenac od cvijeća: nepomućena radost; od mrtvačkih kostiju: smrt ili barem smrtna bolest; uzeti ga: čast i slava; imati na glavi srebrn ili od bilo koje kovine: primiti dar, 19, 71.
lutrijski brojevi: 19, 71Napomena: »šrebernega« je tiskarska greška za »srebernega«.
Venec, zlat, na glavi imeti, gizdavost; — iz mirt nositi, k poroki priti ali jo sam imeti, 76, 80.
Vijenac, zlatan, imati na glavi: oholost; nositi ga od mirte: doći na vjenčanje ili ga sam imati, 76, 80.
lutrijski brojevi: 76, 80
Venec zelen iz vejic nositi, tistim, ki imajo živino, dobro, 12.
Nositi zelen vijenac od grančica: onima koji imaju stoku, dobro, 12.
lutrijski brojevi: 12
Venec na čelu imeti, gizdavost, 33.
Imati vijenac na čelu: oholost, 33.
lutrijski brojevi: 33
Beršljan v venec plesti, prav zvestega prijatelja imeti; — videti, sreča v prijateljstvu in v ljubezni, — lepega na drevesu viseti, nezvesti pri- jatelji; — na zidovji videti, utrdnjenost svojih razmer, 40, 83.
Bršljan plesti u vijenac: imati sasvim vjerna prijatelja; vidjeti ga: sreća u prijateljstvu i u ljubavi; lijep bršljan kako visi na drvetu: nevjerni prijatelji; vidjeti ga na zidu: učvršćenost tvojih prilika, 40, 83.
lutrijski brojevi: 40, 83
Klasje, venec iz njega na glavi imeti, pomeni odlikovanje in povekšanje, 18.
Klasje: imati na glavi vijenac od njega znači odlikovanje i povećanje, 18.
lutrijski brojevi: 18
Vednoživ (cvetlica) trgati in v venec spletati, zveste prijatelje imeti, 11, 41.
Brati smilje (cvijet) i plesti ga u vijenac: imati vjerne prijatelje, 11, 41.
lutrijski brojevi: 11, 41Napomena: »Vednoživ« (doslovno »vječnoživ«) je vjerojatno smilje ili sličan suhocvjet; biljka nije sigurno određena.
Izvor: Ljubljana: M. Gerber, 1890., str. 19, 46, 57, 191, 200, 208, 210 (Digitalna knjižnica Slovenije, javno vlasništvo). Prijevod: Sanjarica.eu.